Objava: 27.02.2013.
Nekad utvrđeni kašteljer od strateške važnosti već u prethistoriji, Kaštel je zauzeto vrh brda koje nadvisuje cijelu dolinu Dragonje, uz cestu Buje-Koper. Arheološkim istraživanjima paljevinske nekropole iz 8. – 6. st. pr. kr. potvrđeno je postojanje prapovijesnog gradinskog naselja.
Nakon rimskih osvajanja postaje utvrda castrum pa stoga i nosi ime Castrum Veneris, vjerojatno u vezi sa hramom posvećenim poganskoj božici. Po drugoj zamisli toponim se odnosi na Castrum venae prema liniji brda na kojem je naselje. Naselje se prvi put u povijesnim izvorima spominje 1064. godine kao posjed piranskog plemića Artuika.
Od 1102. godine pod vlašću je akvilejskog patrijarha, koji preko postavljenog gastalda u Kaštelu upravlja cijelom sjevernom Istrom. Na zaravni vrh brijega sagrađena je mala rustikalna palača za istarskog markiza ili, u njegovoj odsutnosti, zamjenika gastalda i u kojoj je običavao odsjesti sam patrijarh tijekom svojih povremenih posjeta ovom kraju. Odmah uz palaču podignuto je skladište, zvano «canipa» u koje se pohranjivala ljetina sakupljena od crkvene desetine. Iz tog je doba i kaštelanski grb koji predstavlja utvrđeni kaštel (tvrđavu). Utvrda je kontrolirala slobodni promet robe između obale i unutrašnjosti Istre pa su je stoga više puta napadali, posebno Piranci i Koprani. Nakon rata koji se vodio između Patrijarhata i Venecije, tvrđavu je zauzela 1268. godine koparska vojska koja je poslije deset godina srušila zidine, a 1310. osvojili su je Mlečani i progutao požar. Godine 1420. potpada pod Veneciju a ista godine 1518. prodaje feud grofovima Furegoni iz Pirana koji su ovdje sagradili boravište. Nakon ukidanja feudalizma 1848. Kaštel se uzdigao do seoske općine pod upravom seoskog starješine. Krajem stoljeća,1893. godine osnovana je prva pučka škola na talijanskom jeziku. Godine 1907. počinje s radom trgovačko «Kaštelansko društvo» i uskoro otvara zadružni podrum, uljaru i banku (Posujilnicu) s namjerom da podupre i potakne mjesno gospodarstvo. «Družba sv. Ćirila i Metoda» uspjet će otvoriti prve hrvatske škole u Istri, među kojima se ističe prva upravo u Kaštelu 1911. godine. Dvije godine kasnije osniva se kulturno društvo «Lipa» koje djeluje na polju kulture kako bi probudilo nacionalnu svijest hrvatskoga mjesnog stanovništva. Tijekom dva desetljeća fašističke vlasti prekinuto im je djelovanje, a nakon 1945. obnavljaju svoju aktivnost. Nakon drugog svjetskog rata katastarska općina Kaštel pripala je općinskoj upravi Buje. U podnožju kaštela smjestila se župna crkva sv. Sabe, izgrađena 1869. godine na mjestu starije sakralne građevine, vjerojatno hrama nekog prastarog obreda koji se spominje već 1102. godine. To je jednobrodna građevina s dvjema bočnim kapelama uokolo koje je mjesno groblje. U unutrašnjosti crkve nalaze se i grupe skulptura u drvu osobite umjetničke vrijednosti. Zvonik je sagrađen na širokom podnožju, a nad portalom je isklesana godina gradnje: 1786. Novo naselje koje se razvilo na nekoliko stotina metara od antičke naseobine gdje se i sad vide ostaci antičkih zidina, oko sebe okuplja naselja Plovaniju, Kaldaniju i druga manja. Naselje Fratrija u prošlosti poznato pod imenom Sv. Petar na Krasu smjestilo se blizu nekadašnjeg rimskog seoskog ljetnikovca sa grobovima iz istog vremena te čuva ostatke benediktinskog fratarskog samostana koji se spominje još 1102. godine. Nakon njegovog zatvaranja 1770. njegova dobra prodana su na dražbi, a crkvene stvari prenijete su u crkvu sv. Petra i Pavla u Kršetama. Dio samostanske zgrade preuređen je za stanovanje, dok neka zdanja i sad zadržavaju prvobitni izgled. Još je moguće prepoznati neke arhitektonske detalje, ukrase na portalima, bunar, glavu Atile i drugo. Tik uz slovensku granicu i uz glavne prometnice prema Istri, Kaštel predstavlja mogućnosti većeg budućeg razvoja i u turizmu i u malograničnom prometu. Upravo radi toga, danas u Kaštelu, Plovaniji i Kaldaniji ubrzano raste broj privrednih subjekata, naročito obrtnika i malih poduzetnika. Isto tako u velikom je porastu broj novoizgrađenih obiteljskih kuća i stambenih jedinica za tržište.
U Kaštelu radi niz renomiranih restorana, čak dva Casinoa, jedan motel i hotel najviše kvalitete, dok se u turističkom naselju Kanegra razvija ljetni turizam u brojnim bungalovima i u naturističkom kampu. U svrhu promocije posebnosti kraja, već desetak godina se u sklopu tradicionalne mjesne fešte «Ottave», odnosno tjedan dana nakon Uskrsa, obilježava «Šparugada». Ova se manifestacija bazira na promociji samonikle biljke mediteranskih krajeva – šparoge. Mjestani Kaštela pripremaju razna jela na bazi ove zdrave i specifične biljke koja raste samo u ovom dijelu godine. U sklopu manifestacije održava se i natjecanje «Zlatna šparoga» u kojem sudjeluju po tri restorana – iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Kulturni, društveni, obrazovni i sportski život veoma je bogat. U Kaštelu se nalazi područno odjeljenje Hrvatske osnovne škole u Bujama te jedno odjeljenje dječjeg vrtića. Isto tako u sklopu Društvenog doma djeluje Kulturno umjetničko društvo «Lipa», među najstarijima na ovome području. U mjestu djeluje Bočarski i Paint ball klub. U mjestu djeluje i Zajednica talijana Kaštel koja u svom sjedištu obavlja niz aktivnosti. Nekropola u Kaštelu donijela je na svijetlo dana najvrjednije pretpovijesne ostatke na našem području a čiji su nalazi pohranjeni u muzejima Trsta, Beča i Pule. U ovoj su nekropoli smještenoj na obroncima stare gradine, pronađene 24 urne s pepelom iz željeznog doba (V. i početak IV. St. Pr.K.), zaštićene kamenim pločama ili položene u pukotine stijena uz druge arheološke nalaze: kolute, naušnice, kopče, prstenove, narukvice, igle i druge predmete izuzetne arheološke vrijednosti.
