Pubblicato: 13.08.2017.
Jakovčić: Europska unija nije samo jedinstveno tržište
Kakva je budućnost Europske unije bila je tema skupa koji je danas u Poreču za istim stolom okupio potpredsjednika Europskog parlamenta Pavela Telčika, eurozastupnika i predsjednika Alde stranke Hansa van Baalena, hrvatske eurozastupnike Jozu Radoša, Ivana Jakovčića i Igora Šoltesa iz Slovenije, dvojicu bivših predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, nekadašnju premijerku Jadranku Kosor i predsjednika Odbora za europske integracije Skupštine Republike Srbije Nenada Čanka.
Potpredsjednik Europarlamenta Telčika nije se složio s onima koji kažu da je Europska unija u krizi rekavši kako Unija ima i sadašnjost i budućnost, te da bi mnogi ljudi diljem svijeta danas voljeli živjeti u takvoj “krizi”. Domaćin skupa Ivan Jakovčić nadovezao se rekavši da Europska unija nema alternativu jer alternativa ne može biti ni populizam ni nacionalizam niti kaos.
– Druga stvar na kojoj inzistiramo je da Europska unija nije samo jedinstveno tržište. Europska unija je utemeljena na vrhunskim vrijednostima poštivanja bližnjega, ljudskih prava i svega onoga što je napisano u temeljnim dokumentima, kazao je Jakovčić te istaknuo riječi solidarnost i supsidijarnost kao ključne za budućnost Unije.
Europska unija, kazao je, ne može funkcionirati samo u Bruxellesu i Strasbourgu, niti samo u glavnim gradovima zemalja Unije, već mora funkcionirati i u malim sredinama.
– Europska unija je jedino rješenje ne samo za europske zemlje, nego i za čitav svijet. To je danas najelitniji gospodarsko politički klub koji postoji u svijetu i definitivno treba nastaviti započeti posao. Udružena Europa isključuje rat kao političko sredstvo, jer isključuje motive za rat. Vjerujem da će Europa odabrati put koji vodi većem jedinstvu, čak ne bi u budućnosti isključio opciju prerastanja Unije u neku vrstu državne zajednice. Mislim da se taj proces ne može zaustaviti i da su u pravu oni koji žele pomoći zemljama koje su na putu u Europsku uniju da ostvare svoj cilj, kazao je bivši predsjednik države Stjepan Mesić.
Osvrnuo se i na odnos prema Rusiji rekavši kako se protivi politici vođenja politike protiv te zemlje.
– Svjedoci smo ogromnog pritiska onih koji tvrde da Europi i svijetu prijeti velika opasnost od Rusije. Rusija danas ima jednu vojnu bazu u Siriji, druga zemlja koju nameću kao potencijalnu opasnost, Kina, ima jednu bazu u Džibutiju, a Amerika ima 700 baza u 120 zemalja. U čemu je onda opasnost od Rusije? Rusija je europska zemlja i Europa mora s njom surađivati, kazao je Mesić.
Globalnim zaoštravanjem odnosa, kazao je, koristi imaju samo razni lobiji i vojna industrija, te stoga Europa mora nastaviti putem kojim je krenula, a koji vodi širenju, jačem povezivanju i boljem funkcioniranju Unije.
Bivši predsjednik RH Ivo Josipović kazao je kako se svi projekti moraju mijenjati i prilagođavati životu i vremenu, te da to vrijedi i za projekt Europske unije.
– Da bi taj projekt opstao potrebno nam je više Europe, kazao je Josipović te istaknuo nacionalizam, politički pragmatizam lidera država i razumijevanje suvereniteta kao neke od najvećih problema s kojima se Europska unija danas suočava. “Ključna su pitanja i da li Europa danas ima dovoljno zajedničkih vrijednosti, te da li postoji dovoljno zajedničkog europskog identiteta, odnosno osjećamo li se dovoljno Europljanima da bi se ta naša zajednica mogla dalje razvijati”.
Što se zapadnog Balkana tiče Josipović je kazao kako smatra da je zemljama regije mjesto u Europskoj uniji, a da im Europa mora pomoći da ispune uvjete koji im se postavljaju na tom putu.
– Najviše se bojim, a možda je taj strah i neosnovan, da velike sile svoje premjeravanje snaga koje sad imaju u Siriji ne presele na Balkan. Stoga bi se Europa trebala puno više koncentrirati na zemlje Zapadnog Balkana, a njihova integracija jedan je od uvjeta jačanja i širenja Europe i paneuropskog identiteta, kazao je Josipović. S važnošću Zapadnog Balkana za budućnost Unije složio se euro zastupnik Jozo Radoš koji je kazao kako Europa ne bi smjela dozvoliti da netko drugi preuzme vodeću ulogu na tom prostoru
– Mislim da je to prvi veliki vanjskopolitički test snage Europske unije da odigra aktivnu ulogu. Bojim se da se ovoga časa ponovi ono što se dogodilo devedesetih godina, da Europska unija ni danas ne bi bila sposobna snažno politički, pa ako treba i vojno intervenirati na tom prostoru i da bi to kao i devedesetih opet morao odraditi netko drugi, kazao je Radoš. (Glas Istre 13.08.2017. , Milan PAVLOVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)
